Anotirana bibliografija
Anotirana bibliografija ili bibliografija s komentarima pruža pregled ili kratak opis dostupnih istraživanja o određenoj temi – u slučaju HRZZ projekta LIGHT o raznim aspektima prosvjetiteljstva. To je popis (uglavnom sekundarnih) izvora istraživanja koji se sastoji od bibliografskih jedinica (navoda) za svaki izvor, nakon čega slijedi anotacija ili bibliografska bilješka – kratak komentar koji sažima i evaluira izvor.
Kako bi ostvarili cilj izrade anotirane bibliografije do sada objavljenih znanstvenih i stručnih radova koji se bave prosvjetiteljstvom te su relevantni za razumijevanje tog istraživačkog područja u hrvatskom i europskom kontekstu, suradnici projekta LIGHT koriste mrežno dostupan alat Zotero.
Anotirana bibliografija formatira se pomoću alata BibBase.
Teme istraživanja
Fokus će biti na odabranim studijama slučaja hrvatskih prosvjetitelja:
- dr. sc. Teodora Shek Brnardić istraživat će prosvijetljeno plemstvo na primjeru češkog grofa Franza Josepha Kinskog (1739. – 1805.), pisca pedagoških djela i epistolarnog putopisa po hrvatskim zemljama (1788.) te dubrovačkog vlastelina i reformskog pisca Tome Basseglija (1756. – 1806.);
- doc. dr. sc. Stipe Ledić obrađivat će umreženost i prosvjetiteljsku misao dvorskog agenta Josipa Keresturija (1739. – 1794.) i zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca (1752. – 1827.);
- dr. sc. Stipe Kljaić istraživat će (anti)prosvjetiteljsku i (anti)revolucionarnu misao i djelovanje dalmatinskog franjevca Andrije Dorotića (1761. – 1837.);
- dr. sc. Zrinko Novosel bavit će se recepcijom prosvjetiteljskih ideja i cirkulacijom znanja među profesorima Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu s fokusom na profesora Vinka Kalafatića (1747. – 1792.) i njegovu mrežu korespondenata;
- doc. dr. sc. Goranka Šutalo istraživat će opus slavonskog prosvjetiteljskog pisca i bečkog dvorskog kapelana Josu Krmpotića (između 1750. i 1755. – nakon 1797.) u kontekstu katoličkoga prosvjetiteljstva;
- izv. prof. dr. Katja Radoš-Perković proučavat će izvanglazbena djela splitskog polihistora Julija Bajamontija (1744. – 1800.) u kontekstu njegove prosvjetiteljske uloge u Dalmaciji i Italiji;
- postdoktorandica dr. sc. Maja Perić bavit će se idejama u pozadini ulaganja nizozemskih i flamanskih trgovaca u hrvatske zemlje u 18. stoljeću;
- doktorandica/asistentica Marta Jurković istraživat će javne knjižnice u hrvatskim zemljama u “dugom” 18. stoljeću kao podršku stvaranju novoga znanja i njegova diseminiranja prema društvu te pitanje cenzure i (ne)poželjnog znanja.
Uvijek treba sakupljati znanje bez da brinemo kako ćemo ga upotrijebiti. Treba se pouzdati u vrijeme koje će pokazati kako stečeno znanje iskoristiti. Uvijek prikupljajte građu – moći ćete graditi kada se ukaže prilika. Bez nje, nijedna građevina nije moguća.
