Suradnici
dr. sc. Teodora Shek Brnardić, voditeljica projekta
Prosvjetiteljstvo je pokrenulo kulturnu revoluciju u modernoj povijesti inicirajući niz aktualnih debata i pitanja o ulozi čovjeka u društvenoj zajednici, toleranciji i slobodi. I pojedinci u hrvatskim zemljama 18. stoljeća propitivali su ove teme, a njihovi odgovori su uvelike ovisili o dinamičnim događanjima u lokalnom kontekstu.
Životopis
Teodora Shek Brnardić (1971.) diplomirala je klasične jezike (1994.) i magistrirala povijest (1999.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorske studije završila je na Central European University u Budimpešti, obranivši 2004. godine nagrađeni doktorat Enlightened Officer at Work: The Educational Projects of the Bohemian Count Francis Joseph Kinsky (1739-1805). Od 1994. godine zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest. Autorica je monografije Svijet Baltazara Adama Krčelića. Obrazovanje na razmeđu tridentskoga katolicizma i katoličkoga prosvjetiteljstva (2009.). Surađivala je na nekoliko nacionalnih i međunarodnih projekata. U razdoblju od 2016. do 2019. bila je nacionalna koordinatorica međunarodnog Obzor 2020 projekta Cultural Opposition: Understanding the Cultural Heritage of Dissent in the Former Socialist Countries (COURAGE). Objavila je veći broj znanstvenih radova na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku u hrvatskim i inozemnim časopisima. Njezin je znanstveni interes usmjeren općenito na intelektualnu i kulturnu povijest, a posebno na komparativnu povijest prosvjetiteljstva u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Životopis
Teodora Shek Brnardić (1971.) diplomirala je klasične jezike (1994.) i magistrirala povijest (1999.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorske studije završila je na Central European University u Budimpešti, obranivši 2004. godine nagrađeni doktorat Enlightened Officer at Work: The Educational Projects of the Bohemian Count Francis Joseph Kinsky (1739-1805). Od 1994. godine zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest. Autorica je monografije Svijet Baltazara Adama Krčelića. Obrazovanje na razmeđu tridentskoga katolicizma i katoličkoga prosvjetiteljstva (2009.). Surađivala je na nekoliko nacionalnih i međunarodnih projekata. U razdoblju od 2016. do 2019. bila je nacionalna koordinatorica međunarodnog Obzor 2020 projekta Cultural Opposition: Understanding the Cultural Heritage of Dissent in the Former Socialist Countries (COURAGE). Objavila je veći broj znanstvenih radova na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku u hrvatskim i inozemnim časopisima. Njezin je znanstveni interes usmjeren općenito na intelektualnu i kulturnu povijest, a posebno na komparativnu povijest prosvjetiteljstva u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
PROJEKTNA TEMA: Prosvijetljeno plemstvo na primjeru češkog grofa Franza Josepha Kinskog (1739. – 1805.), pisca pedagoških djela i epistolarnog putopisa po hrvatskim zemljama (1788.) te dubrovačkog vlastelina i reformskog pisca Tome Baseglija. (1756. – 1806.).
- stipekljaic@gmail.com
- CroRIS
- academia.edu
dr. sc. Stipe Kljaić, istraživač
Radi li se o pojednostavljenom odbacivanju modernizma i prosvjetiteljstva? Ne. Kršćanstvo se od početka shvaćalo kao religija “Logosa”, kao religija razuma. Ponajprije, ono se nije identificiralo sa svojim pretečama u drugim religijama, nego upravo u filozofskom prosvjetiteljstvu koje je raščistilo puteve istih tih religijskih tradicija da se okrenu traženju istine i dobra, da se okrenu jedinom Bogu koji je iznad svih bogova. S tim u vezi, prosvjetiteljstvo je kršćanskog podrijetla i nije slučajno da je ono rođeno upravo i isključivo na području kršćanske vjere. (Joseph Ratzinger)
Životopis
Stipe Kljaić rođen je 1982. u Šibeniku. Studij povijesti pohađao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2010. zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest gdje trenutno radi kao viši znanstveni suradnik. Godine 2015. doktorirao je povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2017. objavio je monografiju o djelovanju hrvatskih intelektualaca u prvoj polovini 20. stoljeća pod naslovom Nikada više Jugoslavija – intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.-1945.). U razdoblju od 2016. do 2019. radio je na međunarodnom Obzor 2020 projektu Cultural Opposition: Understanding the Cultural Heritage of Dissent in the Former Socialist Countries (COURAGE). Godine 2018. i 2019. boravio je na istraživačkim stipendijama na Hoover institutu sveučilišta Stanford (SAD) i na sveučilištu u Bologni (Italija) pri FSCIRE Archives – La Fondazione per le scienze religiose Giovanni XXIII. Godine 2021. objavio je drugu monografiju Povijest kontrarevolucije – hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989. Područje znanstvenog interesa mu je moderna hrvatska povijest s naglaskom na temama iz intelektualne povijesti i povijesti ideologija.
PROJEKTNA TEMA: (Anti)prosvjetiteljska i (anti)revolucionarna misao i djelovanje dalmatinskog franjevca Andrije Dorotića (1761. – 1837.).
- stipe.ledic@unicath.hr
- CroRIS
- academia.edu
doc. dr. sc. Stipe Ledić, istraživač
Prepoznatljivo obilježje Keresturijeva pisanja je pronicavost kojom pristupa problematici. Ona je plod njegovog institucionalnog obrazovanja i permanentnog praćenja suvremenih prosvjetiteljskih intelektualnih i društveno-političkih stremljenja.
Životopis
Stipe Ledić (1970.) diplomirao je 1997. latinski jezik i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1999. do 2012. predavao je latinski jezik i povijest u srednjoj školi. Od 2012. zaposlen je na Sveučilišnom odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Drži nastavu latinskog jezika i kolegije iz povijesti ranog novog vijeka. Doktorirao je 2018. temom Josip Keresturi – javno djelovanje i politička misao. Rad tematizira djelovanje dvorskog agenta Josipa Keresturija u kontekstu društvene, političke i upravne povijesti u suodnosu političkih elita zemalja krune sv. Stjepana prema reformskoj politici bečkog Dvora u 2. polovici 18. stoljeća. Područje interesa su mu upravni, crkveni, društveni, ekonomski i školski aspekti jozefinizma u Hrvatskoj, ranonovovjekovna latinistička historiografija i didaktika povijesti. Suautor je udžbenika iz povijesti za treći razred gimnazije te autor rada u kojem se propituje nastava povijesti s obzirom na zastupljenost teme bana Petra Berislavića u udžbenicima. Autor je radova u kojima se propituju ishodišta i tijek sukoba unutar zagrebačkog klera za biskupa Maksimilijana Vrhovca u Zagrebačkoj biskupiji.
PROJEKTNA TEMA: Dvorski agent Josip Keresturi (1739. – 1794.) i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.). Cilj je istražiti utjecaj prosvjetiteljskih ideja i ideja katoličkog prosvjetiteljstva na njihove stavove i javno djelovanje u okviru društvene umreženosti unutar Habsburške Monarhije.
- krperkov@ffzg.unizg.hr
- CroRIS
izv. prof. dr. sc. Katja Radoš Perković, istraživačica
In somma l’uomo è una stravagante creatura, e chi ci chiama animali ragionevoli si fa beffe di noi e della ragione. (Naposljetku, čovjek je neobično stvorenje, i tko nas naziva razumnim životinjama, ismijava i nas i razum). Julije Bajamonti (pismo Albertu Fortisu od 15. travnja 1788.)
Životopis
Katja Radoš-Perković izvanredna je profesorica na katedri za talijansku književnost Odsjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je 2011. disertacijom na temu hrvatskih prijevoda Carla Goldonija, objavljenom 2013. pod naslovom Pregovori s izvornikom. O hrvatskim prijevodima Goldonijevih komedija (Leykam). Osim traduktologijom i talijanskim kazalištem osamnaestoga stoljeća, u znanstvenom radu bavi se hrvatskom i talijanskom libretistikom. 2021. uredila je, prevela i opremila kritičko dvojezično izdanje rukopisa Dnevnika Luke Sorkočevića (HAZU-HMD) za što je 2022. dobila godišnju nagradu „Dragan Plamenac“ Hrvatskoga muzikološkog društva i 2023. godišnju nagradu HAZU za područje glazbene umjetnosti i muzikologije. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i objavila više od četrdeset znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom i talijanskom u domaćim i stranim zbornicima i časopisima.
PROJEKTNA TEMA: Izvanglazbena djela splitskoga polihistora Julija Bajamontija (1744. – 1800.) u kontekstu njegove prosvjetiteljske uloge u Dalmaciji i Italiji.
- gsutalo@ffzg.hr
- CroRIS
- academia.edu
doc. dr. sc. Goranka Šutalo, istraživačica
Iako je hrvatska književna historiografija prilično dobro opisala Blagojevićeva djela, čini mi se kako je njihov prosvjetiteljski predznak još uvijek nedovoljno precizno pojašnjen i sveden na nekoliko osnovnih teza – Blagojević je najizrazitiji slavonski predstavnik jozefinizma, stavovi su mu nešto radikalniji od Relkovićevih (primjerice, u vrlo oštroj kritici franjevaca), ali je i on daleko od zapadnog iluminizma (ateizma i deizma) pa je i njegovo prosvjetiteljstvo ipak ’umjereno’, prilagođeno domaćim prilikama ili, riječima Rafe Bogišića, hrvatsko prosvjetiteljstvo. Takvo pojašnjenje smatram nedovoljno preciznim zato što se fokusira ipak prvenstveno na to što (hrvatsko) prosvjetiteljstvo nije (ili što mu nedostaje da to postane), a ne na ono što uistinu jest.
Životopis
Goranka Šutalo (1979.) diplomirala kroatistiku i filozofiju (2004.) na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istome fakultetu u travnju 2017. obranila doktorski rad pod naslovom Imagološki aspekti slavonskih vjerskih polemika u 18. stoljeću. Zaposlena kao docentica na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za kroatistiku, na Katedri za stariju hrvatsku književnost. Kao autorica (ili suatorica) objavila je znanstvene i stručne radove na hrvatskom i engleskom jeziku u hrvatskim i inozemnim časopisima, uglavnom iz područja hrvatske književnosti ranog novovjekovlja. Sudjelovala je na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Njezin je znanstveni interes usmjeren na hrvatsku književnost 18. stoljeća, književnu imagologiju te znanost o kulturi.
PROJEKTNA TEMA: Opus slavonskog prosvjetiteljskog pisca i bečkog dvorskog kapelana Jose Krmpotića (između 1750. i 1755. – nakon 1797.) u kontekstu katoličkoga prosvjetiteljstva.
- zrinko.novosel@gmail.com
- CroRIS
- academia.edu
dr. sc. Zrinko Novosel, viši asistent
Moderna ideja o temeljnim i univerzalnim ljudskim pravima proizašla je iz pera prosvjetiteljskih filozofa, pravnika, polihistora… Istraživanje recepcije njihovih djela među hrvatskim intelektualcima 18. stoljeća znači i istraživanje implementacije tih ideja u hrvatskom kontekstu.
Životopis
Zrinko Novosel (1989.) završio je preddiplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine, a 2014. je diplomirao. Magistrirao je 2015. godine na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. U okviru stručnog osposobljavanja na Hrvatskom institutu za povijest sudjeluje na projektu „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće).“ Kao doktorand na projektu “Europski korijeni moderne Hrvatske: transfer ideja na političkom i kulturnom polju u 18. i 19. stoljeću” istražuje intelektualna kretanja i transfer ideja u kontekstu Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu, a doktorsku disertaciju na tu temu obranio je 2023. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
PROJEKTNA TEMA: Recepcija prosvjetiteljskih ideja i cirkulacija znanja među profesorima Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu s fokusom na Vinka Kalafatića (1747. – 1792.) i njegovu mrežu korespondenata.
- majaperic4@hotmail.com
- academia.edu
dr. sc. Maja Perić, viša asistentica
Ideje prosvjetiteljstva potaknule su širenje inovacija i razmjenu znanja među europskim gradovima i lukama. Pod utjecajem tih ideala, stvarali su se novi oblici suradnje i ulaganja koji su povezali različite regije, doprinoseći gospodarskom i društvenom napretku širom Europe u 18. stoljeću.
Životopis
Maja Perić (1997.) diplomirala je povijest 2020. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Antwerpenu u Kraljevini Belgiji. Doktorski studij završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2024. godine s disertacijom pod naslovom Dutch and Flemish Images of the Eastern Adriatic from the 15th to 17th Centuries. U listopadu 2022. osvojila je 1. Nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest s radom o nizozemskim i flamanskim putnicima u Baranji, Slavoniji i Srijemu između 16. i 17. stoljeća. Objavila je nekoliko znanstvenih radova na hrvatskom i engleskom jeziku u hrvatskim i inozemnim časopisima te sudjelovala na nekoliko znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. U svom istraživanju se prvenstveno bavi proučavanjem odnosa između povijesnih područja današnje Hrvatske i Nizozemlja u ranom novom vijeku.
PROJEKTNA TEMA: Ideje u pozadini ulaganja flamanskih i nizozemskih trgovaca u hrvatske zemlje u 18. stoljeću.
- majurkovi@m.ffzg.hr
- CroRIS
- academia.edu
mag. Marta Jurković, asistentica
Kao što ističe Robert Darnton, već u 18. stoljeću govorimo o informacijskom društvu. Proučavanjem cirkulacije znanja želim istražiti odjek prosvjetiteljskih ideja na hrvatskom povijesnom prostoru i, koliko izvori dopuštaju, mehanizme (re)produkcije i cenzure ideja, što je znanstveno i društveno relevantno i danas.
Životopis
Marta Jurković (1998.) asistentica je na Odjelu za novovjekovnu povijest Hrvatskog instituta za povijest. Godine 2022. završila je dvopredmetni diplomski studij povijesti i anglistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pri kojem studira na poslijediplomskom doktorskom studiju predmoderne povijesti. Boravila je i na Sveučilištu u Utrechtu u okviru programa Erasmus+. Dobitnica je dviju Nagrada za izvrsnost u studiju, kao i Rektorove nagrade. Bavi se intelektualnom historijom i historijskom antropologijom, a objavila je i više radova u znanstvenim časopisima i zbornicima. U sklopu projekta LIGHT istražuje produkciju, cirkulaciju i cenzuru prosvjetiteljskog znanja na hrvatskom povijesnom prostoru.
PROJEKTNA TEMA: Javne knjižnice u hrvatskim zemljama u „dugom“ 18. stoljeću kao podrška stvaranju novoga znanja i njegova diseminiranja prema društvu te pitanje cenzure i (ne)poželjnog znanja.
