Ciljevi
Istraživanje i obrada temeljne sekundarne literature
Tijekom prve projektne godine istraživači će identificirati i obraditi temeljnu sekundarnu literaturu o različitim aspektima prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama. Analizirat će interpretativne modele i ocijeniti kako su prosvjetitelji bili kvalificirani u dosadašnjim povjesničarskim, kroatološkim i talijanističkim istraživanjima.
Suradnici će literaturu istraživati u knjižnicama u Hrvatskoj i inozemstvu te u internetskim bazama časopisa i knjiga. Izvješća o sekundarnoj literaturi s anotiranom bibliografijom bit će iznesena na prvoj radionici pod radnim naslovom Što je prosvjetiteljstvo?, a bit će objavljena i javno dostupna na stranicama projekta.
Teme istraživanja
Fokus će biti na odabranim studijama slučaja hrvatskih prosvjetitelja:
- dr. sc. Teodora Shek Brnardić istraživat će prosvijetljeno plemstvo na primjeru češkog grofa Franza Josepha Kinskog (1739. – 1805.), pisca pedagoških djela i epistolarnog putopisa po hrvatskim zemljama (1788.) te dubrovačkog vlastelina i reformskog pisca Tome Basseglija (1756. – 1806.);
- doc. dr. sc. Stipe Ledić obrađivat će umreženost i prosvjetiteljsku misao dvorskog agenta Josipa Keresturija (1739. – 1794.) i zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca (1752. – 1827.);
- dr. sc. Stipe Kljaić istraživat će (anti)prosvjetiteljsku i (anti)revolucionarnu misao i djelovanje dalmatinskog franjevca Andrije Dorotića (1761. – 1837.);
- dr. sc. Zrinko Novosel bavit će se recepcijom prosvjetiteljskih ideja i cirkulacijom znanja među profesorima Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu s fokusom na profesora Vinka Kalafatića (1747. – 1792.) i njegovu mrežu korespondenata;
- doc. dr. sc. Goranka Šutalo istraživat će opus slavonskog prosvjetiteljskog pisca i bečkog dvorskog kapelana Josu Krmpotića (između 1750. i 1755. – nakon 1797.) u kontekstu katoličkoga prosvjetiteljstva;
- izv. prof. dr. Katja Radoš-Perković proučavat će izvanglazbena djela splitskog polihistora Julija Bajamontija (1744. – 1800.) u kontekstu njegove prosvjetiteljske uloge u Dalmaciji i Italiji;
- postdoktorandica dr. sc. Maja Perić bavit će se idejama u pozadini ulaganja nizozemskih i flamanskih trgovaca u hrvatske zemlje u 18. stoljeću;
- doktorandica/asistentica Marta Jurković istraživat će javne knjižnice u hrvatskim zemljama u “dugom” 18. stoljeću kao podršku stvaranju novoga znanja i njegova diseminiranja prema društvu te pitanje cenzure i (ne)poželjnog znanja.
Istraživanje primarne građe u zbirkama arhiva i knjižnica
U drugoj projektnoj godini posvetit ćemo se ubiciranju građe u zbirkama arhiva i knjižnica. Istraživat ćemo u tuzemnim (Zagreb, Požega, Zadar, Split i Dubrovnik) i inozemnim arhivima, uključujući Mađarsku (Budimpešta), Austriju (Beč), Češku (Prag) i Italiju (Venecija, Padova i Rim).
Poseban naglasak bit će na otkrivanju korespondencija i umreženosti prosvjetiteljskih aktera. Rezultate ćemo predstaviti na drugoj radionici radnog naslova Akteri hrvatskog prosvjetiteljstva, a izvješća će biti objavljena i javno dostupna na stranicama projekta.
Izrada prve digitalne čitanke hrvatskog prosvjetiteljstva
Tijekom treće i posljednje godine napravit ćemo izbor iz tekstova istraživanih aktera prosvjetiteljstva. Obuhvatit ćemo niz tema iz prosvjetiteljskog diskursa poput religije, filozofije, prirodnoga prava, političke ekonomije i misli, medicine, školstva i znanosti.
Tekstove ćemo prirediti iz tiskanih i arhivskih izvora i objaviti na izvornom jeziku i popratiti ih komentarima. Tako osmišljenu digitalnu čitanku hrvatskog prosvjetiteljstva predstavit ćemo na trećoj radionici radnog naslova Tekstovi prosvjetiteljstva. Čitanka će ujedno biti javno dostupna na stranicama projekta.
Primjer pisma Ruđera Boškovića o budućem tranzitu Venere ispred Sunca koje je pročitao 19. lipnja 1760. pred članovima Royal Society u Londonu. (© Neven Jovanović, Eclogai. Anthologia lectionum Graecarum et Latinarum)
Uvijek treba sakupljati znanje bez da brinemo kako ćemo ga upotrijebiti. Treba se pouzdati u vrijeme koje će pokazati kako stečeno znanje iskoristiti. Uvijek prikupljajte građu – moći ćete graditi kada se ukaže prilika. Bez nje, nijedna građevina nije moguća.
