Ciljevi
Istraživanje i obrada temeljne sekundarne literature
Tijekom prve projektne godine istraživači će identificirati i obraditi temeljnu sekundarnu literaturu o različitim aspektima prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama. Analizirat će interpretativne modele i ocijeniti kako su prosvjetitelji bili kvalificirani u dosadašnjim povjesničarskim, kroatološkim i talijanističkim istraživanjima.
Suradnici će literaturu istraživati u knjižnicama u Hrvatskoj i inozemstvu te u internetskim bazama časopisa i knjiga. Izvješća o sekundarnoj literaturi s anotiranom bibliografijom bit će iznesena na prvoj radionici pod radnim naslovom Što je prosvjetiteljstvo?, a bit će objavljena i javno dostupna na stranicama projekta.
Teme istraživanja
Fokus će biti na odabranim studijama slučaja hrvatskih prosvjetitelja:
– dr. sc. Teodora Shek Brnardić istraživat će prosvijetljeno plemstvo na primjeru češkog grofa Franza Josepha Kinskog (1739. – 1805.), pisca pedagoških djela i epistolarnog putopisa po hrvatskim zemljama (1788.) te dubrovačkog vlastelina i reformskog pisca Tome Basseglija (1756. – 1806.);
– doc. dr. sc. Stipe Ledić obrađivat će umreženost i prosvjetiteljsku misao dvorskog agenta Josipa Keresturija (1739. – 1794.) i zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca (1752. – 1827.);
– dr. sc. Zrinko Novosel bavit će se recepcijom prosvjetiteljskih ideja i cirkulacijom znanja među profesorima Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu s fokusom na profesora Vinka Kalafatića (1747. – 1792.) i njegovu mrežu korespondenata;
– doc. dr. sc. Goranka Šutalo istraživat će opus slavonskog prosvjetiteljskog pisca i bečkog dvorskog kapelana Josu Krmpotića (između 1750. i 1755. – nakon 1797.) u kontekstu katoličkoga prosvjetiteljstva;
– izv. prof. dr. Katja Radoš-Perković proučavat će izvanglazbena djela splitskog polihistora Julija Bajamontija (1744. – 1800.) u kontekstu njegove prosvjetiteljske uloge u Dalmaciji i Italiji;
– postdoktorandica dr. sc. Maja Perić bavit će se idejama u pozadini ulaganja nizozemskih i flamanskih trgovaca u hrvatske zemlje u 18. stoljeću;
– doktorandica/asistentica Marta Jurković istraživat će javne knjižnice u hrvatskim zemljama u “dugom” 18. stoljeću kao podršku stvaranju novoga znanja i njegova diseminiranja prema društvu te pitanje cenzure i (ne)poželjnog znanja.
Istraživanje primarne građe u zbirkama arhiva i knjižnica
U drugoj projektnoj godini posvetit ćemo se ubiciranju građe u zbirkama arhiva i knjižnica. Istraživat ćemo u tuzemnim (Zagreb, Požega, Zadar, Split i Dubrovnik) i inozemnim arhivima, uključujući Mađarsku (Budimpešta), Austriju (Beč), Češku (Prag) i Italiju (Venecija, Padova i Rim).
Poseban naglasak bit će na otkrivanju korespondencija i umreženosti prosvjetiteljskih aktera. Rezultate ćemo predstaviti na drugoj radionici radnog naslova Akteri hrvatskog prosvjetiteljstva, a izvješća će biti objavljena i javno dostupna na stranicama projekta.
Izrada prve digitalne čitanke hrvatskog prosvjetiteljstva
Tijekom treće i posljednje godine napravit ćemo izbor iz tekstova istraživanih aktera prosvjetiteljstva. Obuhvatit ćemo niz tema iz prosvjetiteljskog diskursa poput religije, filozofije, prirodnoga prava, političke ekonomije i misli, medicine, školstva i znanosti.
Tekstove ćemo prirediti iz tiskanih i arhivskih izvora i objaviti na izvornom jeziku i popratiti ih komentarima. Tako osmišljenu digitalnu čitanku hrvatskog prosvjetiteljstva predstavit ćemo na trećoj radionici radnog naslova Tekstovi prosvjetiteljstva. Čitanka će ujedno biti javno dostupna na stranicama projekta.
…smatramo prikladnim […] potaknuti osnivanje Trgovačkog društva, koje bi, ujedinjujući svoje snage, znanja i brižnost, nastojalo […] uzdignuti različite grane jedne nužne i korisne trgovine.
