Krajem lipnja viša asistentica dr. sc. Maja Perić po prvi je put, u sklopu svojeg istraživanja na projektu, obavila terensko istraživanje te boravila u Belgiji. Tamo je posjetila tri različita arhiva koja čuvaju veliku količinu korespondencije poduzetnika iz Antwerpena koji su bili uključeni u rad riječke šećerane i kompanije.
Prvo je posjetila čitaonicu Muzeja Plantin-Moretus u Antwerpenu (Leeszaal Museum Plantin-Moretus). Osim što je obitelj Plantin-Moretus u ranom novom vijeku bila poznata po tiskari koja je danas pod zaštitom UNESCO-a, ova imućna obitelj igrala je značajnu ulogu i u investicijama vezanim uz osnivanje šećerane i Kompanije u Rijeci i Trstu. Arhivska građa pohranjena u čitaonici tog muzeja obuhvaća više od tisuću pisama razmijenjenih između ključnih aktera u Rijeci i Antwerpenu sredinom 18. stoljeća.
Također je posjetila i gradski arhiv u Antwerpenu (Felixarchief). Tamo se čuva niz kutija s različitim pismima iz obiteljskog arhiva obitelji De Proli. Ova je obitelj imala istaknutu ulogu u pregovorima s bečkim dvorom i drugim relevantnim institucijama oko osnivanja spomenute Kompanije. Osim pisama kutije sadržavaju i mnoštvo računa, kalkulacija te nekoliko službenih dokumenata i smjernica grada Antwerpena iz 18. stoljeća koje se odnose na dionice i osnivanje Kompanije.
Na kraju, dr. sc. Maja Perić posjetila je i Državni arhiv Belgije u Bruxellesu (Algemeen Rijksarchief), gdje je pronašla konkretne pregovore između Aldegondea de Prolija i Beča u vezi s usmjeravanjem procesa osnivanja Kompanije.
Fotografirana korespondencija pružit će dublji uvid u to kako je cirkulacija prosvjetiteljskih ideja bila transnacionalni fenomen te na koji je način bečki dvor između ostalog omogućio da znanje flamanskih trgovaca bude korisno i u drugim dijelovima prostranog teritorija Habsburške Monarhije, pogotovo u Rijeci.





