Doc. dr. sc. Stipe Ledić sudjelovao je 9. listopada 2025. u Slavonskom Brodu izlaganjem „Oporuka zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca“ na znastvenom skupu Oporuke kao izvor za povijest kontinentalne Hrvatske koji je organizirao Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.
Boravak u Slavoniji iskoristio je i kako bi u Gradskom muzeju Požega proveo istraživanje arhivske građe fonda Zbirka obitelji Janković. Cilj istraživanja bio je pronaći moguću korespondenciju između dvorskog agenta Josipa Keresturija (1739. – 1794.) i velikog župana Požeške (od 1785. Srijemske) županije Antuna Jankovića (1729. – 1789.) s obzirom na činjenicu da je njihova suradnja u historiografiji potvrđena. Navedena korespondencija nije pronađena, ali su obrađeni drugi izvori (GMP – POV 566 – Zbirka obitelji Janković-1) koji svjedoče o političkom i gospodarskom djelovanju Antuna Jankovića. Također, u okviru istoga fonda pregledana je zasebna kutija 6 arhivske građe u kojoj je izdvojena ostavština obitelji Adamović Čepinski. Istraživanjem je utvrđeno da, nažalost, ni u toj kutiji ne postoje pisma Josipa Kersturija Ivanu Kapistranu Adamoviću Čepinskom s kojim je Keresturi politički i obiteljski bio povezan.
Programska knjižica znanstvenog skupa dostupna je ovdje.
Sažetak i fotografije pogledajte u nastavku!
Sažetak:
Biskup Maksimilijan Vrhovac bio je na čelu Zagrebačke biskupije 1787. – 1827. godine. Brojni historigrafski radovi i objavljena arhivska građa svjedoče da je biskup Vrhovac bio najutjecajnija crkvena i javno-politička osoba svoga doba na hrvatskom prostoru. Njegova crkvena, politička, kulturna i gospodarska djelatnost odvijala se u iznimno turbulentnim političkim okolnostima. Kao mladi svećenik i biskup bio je pristalica jozefinizma što je posvjedočio svojim konkretnim reformama institucija i instituta Zagrebačke biskupije. Tijekom biskupske službe provodio je sustavnu brigu o odgoj klera te modernizaciji pastoralnog i organizacijskog ustroja Zagrebačke biskupije. Široka društvena umreženost, na kojoj je brižljivo radio tijekom cijeloga javnog djelovanja, omogućila mu je utjecaj na mnoge javne procese na području hrvatskih zemalja. Bez obzira na velik broj radova o biskupu Vrhovcu znatan dio arhivskog gradiva o njemu ostao je slabo ili gotovo neistražen. Među ostalim je i oporuka Testamentum Maximiliani Vrhovec 1827. (NAZ, Protokoli br 846). Uvezani rukopis obuhvaća 129 stranica pregledno napisane oporuke s pečatom Zagrebačkog kaptola. Postoje i drugi fondovi u NAZ-u i DAZG-u s obiljem građe o izvršenju Vrhovčeve oporuke. U izlaganju će se vredenovati svi aspekti Vrhovčeve oporuke koja je u historiografiji spomenuta tek uzgredno.
…smatramo prikladnim […] potaknuti osnivanje Trgovačkog društva, koje bi, ujedinjujući svoje snage, znanja i brižnost, nastojalo […] uzdignuti različite grane jedne nužne i korisne trgovine.
