U novom broju časopisa Croatica objavljena su dva priloga nastala kao rezultat rada na HRZZ projektu LIGHT.
Članak dr. sc. Katje Radoš-Perković nosi naslov “Prijateljstvo u prosvjetiteljstvu: o prepisci Julija Bajamontija i Alberta Fortisa”, dok dr. sc. Teodora Shek Brnardić i Marta Jurković potpisuju rad “Kulturne razmjene u korespondenciji dubrovačkog vlastelina Miha Sorga (1739–1796)”. Obje su publikacije kategorizirane kao izvorni znanstveni rad.
U nastavku pročitajte sažetke. Radove je moguće preuzeti na poveznicama niže.
Katja Radoš-Perković: “Prijateljstvo u prosvjetiteljstvu: o prepisci Julija Bajamontija i Alberta Fortisa”
Rad se temelji na najnovijem kritičkom izdanju pisama splitskoga liječnika, skladatelja i polihistora Julija Bajamontija (Ivana Tomić Ferić, HAZU – HMD, Zagreb, 2024), u kojem se po prvi put donosi prijepise i prijevode bogate korespondencije iz nekoliko domaćih i stranih arhiva. Uzet će se u obzir samo pisma i koncepti pisama koja su međusobno razmijenili Julije Bajamonti i talijanski prirodoslovac Alberto Fortis, s namjerom da se ponudi nov uvid u njihov odnos i u uloge koje su odigrali jedan drugome u životu i radu, i potvrdi teza o njihovu dugogodišnjem prijateljstvu. Istraživanje se usredotočuje na interpretaciju sadržaja epistolarne građe u kontekstu talijanskoga i dalmatinskoga prosvjetiteljstva i neoklasicizma, s obzirom na teme koje ih zanimaju, na probleme koje dijele i na vrlo različita okruženja iz kojih se dopisuju.
Rad preuzmite ovdje.
Teodora Shek Brnardić i Marta Jurković: “Kulturne razmjene u korespondenciji dubrovačkog vlastelina Miha Sorga (1739–1796)“
Dubrovačka kultura u svojem sastavu nije obuhvaćala samo visoko cijenjenu hrvatsku (ilirsku) književnost, nego i djela pisana na latinskom i talijanskom jeziku. U književnoj republici kasnoga 18. stoljeća pojedinci iz Dubrovnika, poput učenoga vlastelina Miha Sorga (1739–1796), neumorno su se zalagali za prenošenje i širenje tih književnih ostvarenja među čitateljima u inozemstvu, osobito u talijanskim kulturnim središtima. Najbolji uvid u te procese pruža Sorgova korespondencija na talijanskom jeziku, u kojoj se može pronaći mnogo primjera praksi darivanja poput naručivanja i poklanjanja knjiga, kao i prevođenja i slanja originalnih radova. Cilj rada jest prikazati umreženost i oblike kulturne razmjene u kojoj je Miho Sorgo imao istaknutu i priznatu ulogu posrednika i promicatelja dubrovačke kulture i književnosti.
Rad preuzmite ovdje.
…smatramo prikladnim […] potaknuti osnivanje Trgovačkog društva, koje bi, ujedinjujući svoje snage, znanja i brižnost, nastojalo […] uzdignuti različite grane jedne nužne i korisne trgovine.
